Ministarstva, opštine, zdravstvene i vaspitno-obrazovne institucije planirali su lani da potroše 517.700.488,82 eura za javne nabavke, a imali su izdatak od 205.258. 604,34 eura, što je pokazatelj lošeg planiranja tendera, pri čemu najveću štetu imaju građani, smatraju u NVO Institut Alternativa. U praksi ovaj podatka znači da je 312.441.884 eura bilo „zarobljeno”, jer planirana sredstva za tendere ostaju zamrznuta i ne mogu se koristiti za druge namjene. Ukoliko se novac ne potroši, on se na kraju godine vraća u trezor, a od njega su mogle da se sagrade ili renoviraju škole, bolnice, vrtići, pa čak i da se iskoristi za nedostajuća davanja građanima jer je Vlada tvrdila da nema sredstava za isplaćivanje naknada za majke, pa su ih ukinuli i tako ostavili bez primanja 22.000 porodica. Loše planiranje u javnim nabavkama još je jedan pokazatelj da Crna Gora ima novca, samo što se on ne raspoređuje u interesu građana.
Prema izvještaju Uprave za javne nabavke, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva rekorder je u lošem planiranju javnih nabavki jer su lani planirali da potroše 180 miliona, a realizovali su 37. Nakon njih slijedi Elektroprivreda koja je od 174,3 isplanirana miliona, potrošila 52,6, na trećem mjestu je Crnogorski elektrodistributivni sistem koji je za tendere planirao 61,3 miliona, a relizovao 2,7, dok je Crnogorski elektroprenosni sistem bio isplanirao izdatak od 58,2 miliona, a potrošio 4,4.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma je umjesto 74 miliona potrošilo 30,8, Klinički centar Crne Gore je od 39,8 utrošio osam miliona. Ministarstvo unutrašnjih poslova imalo je namjeru da za robe, usluge i radove potroši 32,4 miliona, a potrošilo je 12,5 miliona, nakon njih slijedi Radio-televizija Crne Gore sa planom potrošnje od 17,8 miliona, a realizacijom od svega 1,2. Dobrim planiranjem ne mogu se pohvaliti ni državna preduzeća, pa je među njima i Montenegroerlajnz koji je za tendere bio isplanirao 13,6 miliona, a realizovao 2,1, slična situacija je i sa kompanijom „Plantaže 13. jul” koja je od 22,4 rezervisana miliona potrošila 12,4.
– Neracionalno planiranje, česte izmjene i neostvarivanje planova jedan je od centralnih problema u sistemu javnih nabavki. U 2016. godini, uočena su velika odstupanja u planiranom i potrošenom budžetu za javne nabavke za određene kategorije naručilaca, dok podatak o ukupnoj razlici između planiranog i utrošenog novca za javne nabavke na nivou svih naručilaca nije javno dostupan. Ministarstva, opštine, zdravstvene i vaspitno-obrazovne institucije planirali su da potroše 517.700.488,82 eura za javne nabavke u 2016. godini, a potrošili su manje od polovine te sume – 205.258.604,34 eura. Informacija o ukupnoj razlici između planiranog i utrošenog budžeta za javne nabavke na nivou svih naručilaca nije javno dostupna, te je nemoguće do kraja ostvariti uvid u opseg problema lošeg planiranja javnih nabavki u Crnoj Gori – kaže za „Dan” istraživač javnih politika u NVO Institut Alternativa Ana Đurnić.
Ona ističe da ovakvo neadekvatno planiranje javnih nabavki ukazuje na lošu budžetsku koordinaciju i neefikasno upravljanje javnim finansijama, imajući u vidu da planirana sredstva „stoje rezervisana” za određene nabavke koje se ne ostvare, te na kraju budžetske godine ostaju neutrošena, iako su se mogla potrošiti za druge namjene.
– Naručioci su dužni da do 31. januara pripreme plan javnih nabavki za tu godinu i da zatim nabavljaju u skladu sa tim planom. Takođe, ostavljena im je mogućnost da tokom godine neograničeno amandmanima mijenjaju plan – broj mogućih amandamana nije zakonski ograničen, pa je broj usvojenih amandmana tokom godine visok. Tokom 2016. godine, pojedini naručioci mijenjali su plan javnih nabavki od deset do preko 20 puta. U tome prednjači Glavni Grad Podgorica, koji je plan javnih nabavki promijenio 21 put. Slijedi Centar za ekotoksikološka ispitivanja d.o.o. – Podgorica sa 16 izmjena, Ministarstvo održivog razvoja i turizma 15, Vodovod i kanalizacija d.o.o. – Podgorica 13, JZU Zavod za transfuziju krvi CG i Opština Bijelo Polje 11. Dodatnih 31 naručilac izmijenili su svoj plan javnih nabavki od šest do deset puta – ističe Đurnić.
Uprkos čestim izmjenama plana, kako kaže, konačni iznosi planiranog i potrošenog budžeta za javne nabavke rijetko se poklapaju. Na primjer, Glavni Grad Podgorica, uprkos 21 izmjeni plana u prethodnoj godini i činjenici da je plan poslednji put promijenjen 30. novembra, dakle, pred sami kraj godine, ostvario je razliku od 1,281,503.63 eura.
– Institut Alternativa već godinama ukazuje na problem neadekvatnog planiranja javnih nabavki i potrebu da se rješavanju ovog problema ozbiljnije pristupi. Na primjer, u 2015. godini samo su 3 od 51 naručioca čije smo planiranje analizirali imali jednak planirani i utrošeni budžet za javne nabavke. Racionalno planiranje bi, u prvom redu, doprinijelo da se tokom godine ostvare brojne potrebe građana koje godinama čekaju svoju realizaciju, poput, na primjer, obnove škola, puteva, uređenja dječjih parkova i drugo – zaključuje Đurnić. M.S.
Institucijama data puna sloboda
U Upravi za javne nabavke kažu da je naručiocima data veća sloboda izmjene plana javnih nabavki u granicama odobrenih namjenskih sredstava, jer plan javnih nabavki ne uslovljava izmjenu finansijkog plana ili budžeta. Ovim je omogućeno naručiocima da izmijene plan nabavki čak i u situacijama kada na određenim pozicijama imaju dovoljno namjenskih sredstava, za neku nabavku, za kojom je nastala potreba i ranije se nije mogla unijeti u plan nabavki, ako za nju ima finansijskih sredstava i sredstva postoje u finansijskom planu naručioca. Zakonska mogućnost izmjena i dopuna plana javnih nabavki pružila je naručiocima fleksibilnost u mjeri koju omogućavaju sistemski propisi iz oblasti budžetskog sistema.
–Tokom 2016. godine Uprava je vršila monitorig planova javnih nabavki prije objavljivanja njihovog, pratila saglasnosti na plan javnih nabavki u skladu sa zakonom, kao i izmjene i dopune plana javnih nabavki. Uređen je predmet inspekcijskog nadzora u odnosu na donošenje, izmjene i dopune plana javnih nabavki, kao i prekršaje naručioca u vezi sa rokom sačinjavanja i dostavljanja na objavljivanje na portalu javnih nabavki – kažu u Upravi.